Opština Koceljeva se nalazi u plodnoj Tamnavskoj ravnici u severozapadnom delu Centralne Srbije. Okružena je Kolubarskim basenom na istoku,Mačvom i Pocerinom na zapadu,Sremom na severu, planinskim pobrđem Vlašića i valjevske Podgorine na jugu.Obuhvata južni deo Posavotamnave koja za razliku od drugih geografskih celina nije jasno geografski definisana.U administrativnom pogledu pripada Mačvanskom okrugu u čijem sastavu su još opštine Bogatić,Krupanj,Loznica,Ljubovija,Mali Zvornik, Šabac i Vladimirci.

Značajnu komponentu geografskog položaja predstavlja matematičko-geografski položaj.Koceljeva pripada severno umerenom pojasu,između 44 i 45 stepena geografske širine 19 i 20 stepena istočne geografske dužine.
Opština Koceljeva zahvata površinu od 257 km2 na kojoj živi 15.635 stanovnika u 17 naselja.Granične opštine su Šabac i Vladimirci na severu,opština Ub na istoku,opštine Valjevo i Osečina na jugu i opština Krupanj na zapadu.
Administrativni,privredni i kulturni centar opštine je varošica Koceljeva locirana u dolini Tamnave i Rasnice,na prosečnoj nadmorskoj visini na oko 200 m,udaljena 31 km od Valjeva i 37 km od Šapca. Samo naselje Koceljeva se prostire u aluvijalnoj ravni koju je stvorila reka Tamnava sa svojim pritokama,a i jednim malim delom zahvata severne i istočne padine poslednjih ogranaka Vlašića.
Naselje se pruža pravcem severozapad-jugoistok.Sa zapadne i južne strane,Koceljeva je zaštićena ograncima Vlašića,dok je sa severa i istoka otvorena prema Savi i Kolubari,te je znatnije izloženija severnim klimatskim uticajima koju vladaju Posavini.
Izuzetnu povoljnost geografskog položaja naselja Koceljeva predstavlja i njegova saobraćajna povezanost sa opštinama u okruženju,njihovim centrima i šire.Naime kroz Koceljevu prolazi magistralni put od Šapca prema Valjevu,odakle jedan krak produžava za Požegu-Užice-Zlatibor do Jadrana,drugi izlazi kod Ćelija na Ibarsku magistralu,a treći krak od Valjeva ide na zapad prema Loznici.Osim ovih putnih pravaca značajni su i putni pravci koji se iz Koceljeve ili nedaleko ispred idući od Šapca,odvajaju od puta Šabac-Valjevo,tako što jedan izlazi kod Uba na put Obrenovac-Slovac,a drugi kod Banjana na put Debrc-Ub.Što se tiče putnog pravca Koceljeva-Donje Crniljevo tiče on izlazi kod Galovića na put Šabac-Osečina.
Položaj u odnosu na turistička i istorijska obeležja je takođe značajan faktor prostorne integracije i razvoja naselja i opštine Koceljeva.U Koceljevi dominira bista narodnog heroja Miće Stanojlovića.U Draginju,u blizini škole,nalazi se spomen-bista Stepi Stepanoviću,a nedaleko još uvek stoji kameni sto sa koga je Stepa Stepanović komandovao Cerskom bitkom.Kao i u drugim krajevima Srbije i u koceljevačkom kraju,osnovna pismenost,često i jedina,sticana je po crkvama i manastirima.Crkvu "Vaznesenja Gospodnjeg" za koju znamo da je postojala u selu Crniljevu gradio je pop Jovan Popović sa stanovnicima sela Goločelo,Galović i Crniljevo.U Gaju nalaze se ostaci crkve koja je veoma stara i nastala je u doba despotovine,odnosno pre dolaska Turaka u ove krajeve.Iznad Koceljeve,na groblju se nalaze ostaci stare crkve-manastira.Najverovatnije da se radi o srednjovekovnoj crkvi.U okruženju su poznati istorijsko-turistički centri kao npr. Divčibare,Banje Vrujci,Bela Crkva,Tekeriš,manastir Kaona, Brankovina i dr.Religiozni objekti i nacionalni spomenici imaju svoju potrebnu misiju i prostorni uticaj na brojne aktivnosti.